Zašto su turbulencije na avionskim letovima sve gore i koje letove izbjegavati?

Mogle bi se i utrostručiti

Studije pokazuju da se turbulencije pogoršavaju i po učestalosti i po intenzitetu, a taj se trend u velikoj mjeri pripisuje klimatskim promjenama. Znanstvenici su potvrdili da je nebo iznad prometnih zračnih ruta, posebno nad Sjevernim Atlantikom i Sjedinjenim Američkim Državama, znatno „nemirnije“ nego što je bilo prije nekoliko desetljeća.

Studija, koja je i dalje najrelevantnija, iz 2023. godine pod nazivom „Dokazi za veliko povećanje turbulencije u čistom zraku tijekom protekle četiri dekade“ otkrila je da se ukupno godišnje trajanje jakih turbulencija u čistom zraku iznad Sjevernog Atlantika povećalo za 55 % između 1979. i 2020. godine. Iznad kontinentalnog dijela SAD-a broj opasnih incidenata porastao je za 41 %.

Znanstvenici Mark Prosser, Paul Williams, Graham Marlton i Giles Harrison svoja su istraživanja objavili u uglednom časopisu Geophysical Research Letters, a studija predviđa da bi količina jakih turbulencija mogla udvostručiti ili utrostručiti se u narednim desetljećima ako se sadašnji trendovi globalnog zagrijavanja nastave.

Klimatske promjene i uzaludna upozorenja

Primarni pokretač su klimatske promjene, što potvrđuje i studija koja je izravno analizirala 40 godina atmosferskih podataka, pronalazeći znatna povećanja duž zračnih ruta nad SAD-om i Sjevernim Atlantikom, u skladu s učincima klimatskih promjena.

Zašto su klimatske promjene glavni uzrok povećanih turbulencija?

Kako je navedeno u studiji – zato što topliji zrak, nastao emisijama ugljikova dioksida, pojačava smicanje vjetra u mlaznim strujama. Staklenički plinovi zadržavaju toplinu u nižim slojevima atmosfere, čineći ih toplijima. Istovremeno, manje topline odlazi u više slojeve atmosfere, što taj dio čini hladnijim.

Sve to rezultira većim temperaturnim razlikama, jačim smicanjem vjetra i formiranjem turbulencije u čistom zraku (nevidljive vrste turbulencije) koju avion­ski radar ne može detektirati. Ona se često pojavljuje iznenada, po vedrom nebu, što dovodi do većeg rizika od ozljeda putnika i članova posade koji nisu vezani, navode istraživači.

"Neravni džepovi zraka"

Predviđanje da bi se jake turbulencije mogle udvostručiti ili utrostručiti u narednim desetljećima proizlazi iz ranijeg istraživanja koje je vodio profesor Paul Williams pod nazivom „Regionalne promjene turbulencije mlaznih struja kao odgovor na klimatske promjene“. To je istraživanje koristilo klimatsko modeliranje za projekcije budućih trendova u scenariju visokih emisija. Zaključeno je da bi turbulencija dovoljno jaka da izazove ozljede mogla globalno udvostručiti ili čak utrostručiti svoju učestalost do kraja stoljeća.

Još 2017. godine i časopis Time prenio je tmurne prognoze časopisa Geophysical Research Letters, prema kojima bi globalno zagrijavanje moglo utjecati na jače turbulencije tijekom letova zbog veće nestabilnosti vjetra na velikim visinama. To bi značilo da bi „neravni džepovi“ zraka postali znatno češći.

Prema tim procjenama, na visini od 11.500 metara jake turbulencije povećale bi se za:

• 181 % iznad Sjevernog Atlantika
  
• 161 % iznad Europe
  
• 113 % iznad Sjeverne Amerike
  
• 92 % iznad Sjevernog Pacifika
  
• 64 % iznad Azije
  
• 62 % iznad Južne Amerike
  
• 53 % iznad Australije
  
• 51 % iznad Afrike
  

Slikovito rečeno, oni koji su već danas na rubu straha od letenja uskoro bi se bez problema mogli odlučiti za automobil ili brod.

Istraživanje Sveučilišta u Readingu

Znanstvenici sa Sveučilišta u Readingu u Ujedinjenom Kraljevstvu proučavali su 2023. godine turbulenciju u čistom zraku (studija objavljena u časopisu Geophysical Research Letters) i otkrili da se ona povećala za 55 % između 1979. i 2020. godine na tipično prometnoj sjevernoatlantskoj ruti. Povećanje su pripisali promjenama brzine vjetra na velikim visinama uzrokovanima toplijim zrakom zbog emisija ugljika.

Ljetne rute u SAD-u i nad Sjevernim Atlantikom zabilježile su najveći porast. Europa, Bliski istok i Južni Atlantik također su zabilježili znatan rast turbulencija.

S time su došli i financijski troškovi: zrakoplovna industrija u SAD-u godišnje gubi između 150 i 500 milijuna dolara zbog učinaka turbulencije. Ekološka cijena dodatno raste jer piloti, pokušavajući izbjeći turbulencije, sagorijevaju više goriva – što dodatno pojačava problem.

Procjenjuje se da turbulencije koštaju zrakoplovnu industriju najmanje 200 milijuna dolara godišnje samo u SAD-u, prema podacima koje je još 2003. iznio stručnjak za zrakoplovstvo Harvey Eichenbaum u publikaciji „Povijesni pregled nesreća uzrokovanih turbulencijom i analiza studija slučaja“.

Troškovi nastaju zbog dodatnog zamora trupa zrakoplova i povremenih oštećenja. Osim toga, putnici i posada trpe ozljede, a nekima je potrebno i skupo bolničko liječenje.

Umjerena do ekstremna turbulencija događa se desecima tisuća puta godišnje diljem svijeta i u težim slučajevima može uzrokovati strukturna oštećenja zrakoplova, privremeni gubitak kontrole i ozljede. Prema podacima Nacionalnog odbora za sigurnost prometa SAD-a, turbulencije su izazvale više od 200 ozbiljnih ozljeda samo u SAD-u između 2009. i 2024. godine.

Burno ljeto 2025.

Iako je teško precizno usporediti podatke za svako pojedino ljeto, ljetni mjeseci ove godine uklapaju se u trend porasta turbulencija uočen posljednjih godina zbog klimatskih promjena. Turbulencije su sve češće i sve jače, osobito one u čistom zraku.

Zrakoplov Airbus A330-900 na letu iz Salt Lake Cityja za Amsterdam naišao je na jake turbulencije u čistom zraku iznad Sjevernog Atlantika, zbog čega je morao hitno skrenuti prema Minneapolisu. Iznenadna i snažna kretanja zraka ozlijedila su 25 osoba, od kojih su mnogi bili članovi kabinskog osoblja koji su u tom trenutku posluživali obroke.

Let iz Miamija za Raleigh-Durham u Sjevernoj Karolini doživio je neočekivanu turbulenciju s pet ozlijeđenih, dok je let iz Berlina za Milano naišao na jake turbulencije iznad južne Njemačke zbog intenzivnih grmljavinskih oluja te je prisilno sletio u Memmingen. Epilog: devet ozlijeđenih.

Sedamdesettrogodišnji muškarac preminuo je od srčanog udara tijekom jakih turbulencija na letu iz Londona za Singapur prošle godine… Primjera je bezbroj.

„Letovi koje treba izbjegavati“

Internetska stranica za prognoziranje turbulencija Turbli analizirala je više od 10.000 putanja leta, koristeći podatke izvora poput Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) i Meteorološke službe Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi rangirala najturbulentnije rute na svijetu.

Cilj je bio pokazati ljudima da, iako turbulencije djeluju kaotično, one slijede određene obrasce – možda i kao naivan pokušaj da se putnicima pruži barem privid kontrole.

Većina najproblematičnijih letova nalazi se u Južnoj Americi i Aziji. Ruta duga oko 400 kilometara između japanskih gradova Natorija i Tokonamea jedna je od najturbulentnijih u Aziji zbog mlaznih struja i izraženih temperaturnih razlika, jer se iznad Japana susreću hladni zrak iz Sibira i topli zrak iz struja Tihog oceana. Popis uključuje i duge letove preko Indijskog oceana.

Većina od deset najturbulentnijih ruta na svijetu uključuje planine – Ande, najduži kopneni planinski lanac na Zemlji, i Himalaju. Zrak se ponaša poput vode u rijeci: dok teče glatko bez prepreka, sve je mirno, ali kada naiđe na prepreku, poput stijene, postaje turbulentan. Planine i oluje ponašaju se poput takvih prepreka, mijenjajući kretanje zraka.

U Sjedinjenim Državama najneravnije zračne rute uključuju letove koji prelaze Stjenjak između Denvera te Salt Lake Cityja. Slična je situacija i u Europi, gdje su mnoge od najturbulentnijih linija iznad Alpa, dok zrakoplovi lete između Francuske, Italije i Švicarske, prema podacima Turblija.